Sveštenički blagoslov (ברכת כהנים)

/ Neka Adonaj obasja lice svoje pred tobom i neka ti bude milostiv i neka ti daruje mir /

.

דבר אל־אהרן ואל־בניו לאמר כה תברכו את־בני ישראל אמור להם
Daber el Aharon ve’el banav le’mor: koh tvarahu et bene Jisrael amor la’hem
Reci Aronu i sinovima njegovim i kaži: Ovako blagosiljajte sinove Izrailjeve govoreći im:

Sveštenički blagoslov, ili na hebrejskom birkat koanim (ברכת כהנים), poznat je i pod nazivom nesijat kapajim (נשיאת כפיים), odnosno, u bukvalnom prevodu, podizanje ruku te predstavlja jedan od posebnijih blagoslova u aktivnom jevrejskom verskom životu. Ovaj blagoslov je u prošlosti izgovarao jevrejski prvosveštenik (koen gadol, כהן גדול), dok to danas može činiti bilo koji Jevrejin koji je poreklom Koen. Prema tekstu ”Tore” (תורה), nosioci prezimena Koen, te kao i svih varijacija tog prezimena, potencijalni su potomci proroka Arona (Aharon, אהרן) i ta loza uzima se za krvno-naslednu liniju prvosveštenika unutar judaizma. Aron, kao stariji brat Mojsijev (Moše, משה) bio prvi božiji rukopoloženik dâ drevnim Izrailjcima prenosi blagoslove, samim tim čini verske obrede i službu, prinosi žrtvu i iskupljuje grehe naroda pred Bogom, a posebno na dan najsvetijeg jevrejskog praznika Jom kipura יום כיפור.

Jednom rečju jevrejska loza prvosveštenika zanavekle’olam va’ed לעולם ועד.

Ukratko, ova birkat (ברכת) glasi:

יברכך יהוה וישמרך
יאר יהוה פניו אליך ויחנך
ישא יהוה פניו אליך וישם לך שלום

Jevareha Adonaj ve’jišmreha
Jaer Adonaj panav eleha vi’jhuneha
Jisa Adonaj panav eleha ve’jasem le’ha šalom

Neka Adonaj obasja lice svoje pred tobom
i neka ti bude milostiv
i neka ti daruje mir

.

Prema daljem tekstu Tore, Aron je blagosiljao narod nakon prinošenja žrtve (korban, קורבן) pred Bogom (יהוה) i koji je, potom, položio svoje Ime (Ha’Šem, השם) na ruke prvosveštenika i time spustio liniju blagoslova na sve ljude pred Aronom. No, smisao ovog čina nije u srži linije Koanima, već da oni kanališu božansku poruku blagoslova koja se ispoljava za vreme te ceremonijalne službe. Koen koncentriše kanal blagoslova u skupnu tačku između svojih šaka, obrazujući trougao palčevima i kažiprstima, rasprostirući tako blagoslov na sve prisutne. Iako danas nema Hrama (Bejt Ha’Mikdaš, בית המקדש) u Jerusalimu, ova praksa se do današnjih dana očuvala po sinagogama i zajednicama širom sveta. Tada Koen, za vreme većih praznika, blagoslilja prisutne na službi. Svi muški potomci Koanima, stariji od 13 godina, imaju pravo recitovanja ovog svešteničkog blagoslova, uz odgovrajuće pripreme i u prisustvu minjana (מנין), odnosno obaveznog minimuma od 10 prisutnih jevrejina, odnosno kvoruma od bar 10 odraslih, verski zrelih muškaraca.

Položaj ruku za vreme blagoslova

Tokom čina blagoslova ruke onoga koji sveštenički blagosilja raširene su na način da iz njegove perspektive one prekrivaju sve prisutne na službi. Potom Koen podiže svoje šake s dlanovima okrenutim ka dole, spajajući svoje šake samo palčevima desne i leve ruke. Koristeći po četiri preostala prsta na obema šakama on obrazuje oblike slova Šin, početnog slova jednog posebnog Božijeg ImenaŠadaj (שדי), Svemogući. Otud i onaj naziv s početka priče – nesijat kapajim.

Za izvor ovog visokog blagoslova uzima se deo teksta iz ”Brojeva” 6:23-27 (Bamidbar, במדבר), gde Aron i njegovi sinovi blagosiljaju Izrailjce. Ovaj tekst spada među najstarije dostupne materijale, još iz vremena Prvog Hrama (Bejt Ha’Mikdaš Ha’Rišon, בית המקדש הראשון), pa je samim tim čest slučaj da se pronađu i različiti amuleti s ovim ugraviranim rečima, koji su običnom narodu služili za zaštitu od loših uticaja i drugog sujeverja. Po aškenaskoj tradiciji veruje se da za vreme izricanja ovog blagoslova manifestuje i sâma Šehina (שכינה) među prstima Koena, koji svojim šakama za to vreme oponaša oblik slova šinש. Sličan spiritualni trenutak kao i za vreme sinagogalnog izvođenja ”Leha Dodi” (לכה דודי) na Šabat (שבת), kada se svi jedini put u toku službe okreću od aron ha’kodeša (ארון הקודש) i posmatraju ulazna vrata, jer se veruje da tada Šehina ulazi na njih. Nevesta. Kraljica Subota.

Treba na ovom mestu takođe pomenuti i čuvenog glumca Leonarda Nimoja (Leonard Nimoy לנרד נימוי) u ulozi Spok-a (Mr. Spock), iz franšize Star trek, kojem je upravo ovaj ritualni čin ’60ih godina prošlog veka poslužio kao inspiracija za stvaranje sada globalno čuvenog pozdrava tzv. Vulkanaca. U više navrata glumac je izjavio da je još kao dete prisustvujući jevrejskim verskim službama primetio i zapamtio vaj čin, krišom vireći ispod ritualnog njegovog oca i upravo je to sećanje kasnije bila baza za uspostavljanje kultne verbalne fraze i pozdrava po kojoj je serija i danas poznata i koja glasi:

Live long and prosper.

.

ODABIR TEMA


Pratite diskusiju/Subscribe
Obaveštavaj/Notify

0 Comments / Komentara
Najstarije/Oldest
Najnovije/Newest Izglasano/Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments